U Antverpenu promovirana Enciklopedija, ljetnja škola i on-line učenje Bosanskog jezika

U subotu, 28. februara 2015. godine, u belgijskom gradu Antverpenu upriličena je promocija Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti, te dva nova projekta Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru – Ljetnja škola Bosanskog jezika i On-line učenje Bosanskog jezika.antverp promocija (6)

Pokrovitelj i organizator skupa je Bošnjačka kulturna zajednica u Belgiji, čiji su glavni nosioci sa Nedžad Ćeman, Miralem Pelivani, Sulejman Aličković te brojni aktivisti. Promociju je moderirala Maida Rustemagić.

Skup je otvorio Vehab-ef. Ramadani, učenjem odlomka iz Kur’ana, iščitavanjem poeme „Dinski nasihat na jezik Bosanki“ iz Enciklopedije, te kraćim obraćanjem, gdje je istakao važnost učenja, sakupljanja i prenošenja znanja.

U ime domaćina i organizatora skup je poselamio Nedžad Ćeman, predsjednik BKZ-a u Belgiji, koji je izrazio dobrodošlicu gostima iz Sandžaka, dr. Jahji Fehratoviću, dr. Suadu Bećiroviću i Salahudinu Fetiću, i zahvalio se Sandžak TV koja je došla biti medijski pokrovitelj ovog skupa.

Poseban selam, domaćin je uputio predstavnicima ambasade Bosne i Hercegovine u Briselu, na čelu sa konzulom Nerminom Mešinovićem, te im se zahvalio na nesebičnoj pomoći i podršci koju daju pri realizaciji projekata Bošnjačke kulturne zajednice.

O Bošnjaštvu, sa aspekta historije i bogatstva kulturne baštine Bošnjaka, govorio je poznati sandžački etnlolog Sulejman Aličković, koji živi i radi u Luksemburgu, koji je govorio sa aspekta njegove struke, o stećcima i bogumilima.

„Kada sam radio, otkrio sam da u 97% sandžačkih sela postoje stara sela, gdje postoje nekropole stećaka. A veza između Bošnjaka je pored jezika i kulture, upravo taj stećak. O stećku se može govoriti danima. O stećku nisu još uvijek napisane knjige. Stećak je još uvijek tajna i za historičare i za arheologe.“ – kazao je Aličković.

O značaju i važnosti Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti govorio autor njena prva dva toma, dr. Jahja Fehratović, koji je kazao da je u toj enciklopediji sakupljena rasuta kultura jezika i književnosti sandžačkih Bošnjaka, na koju oni mogu biti ponosni.

„Mnoge naše vrijednosti su prestavljane ili tuđima ili su zataškivane. Ovo je prva enciklopedija u Bošnjaka. I naša namjera i cilj je bila da ukažemo i razgrnemo svu tu historiju i pregalaštvo naših predaka, koji su u kontinuitetu od srednjega vrijeka pa nadalje, bili prinčevi kulturne i umjetničke produktivnosti, te da sve to objedinimo kako se nebi razgrađivali i u tom pogledu. Ova dva toma predstavljaju samo prva dva koraka.“ – kazao je Fehratović.

Dva projekta Internacionalnog univerziteta promovirao je rektor dr. Suad Bećirović, koji je kazao da je Internacionalni univerzitet razumio i shvatio potrebu Bošnjaka u dijaspori, kao i važnost očuvanja Bosanskog jezika kod mladih bošnjačkih naraštaja koji se odgajaju u dijaspori, po očuvanje svog identiteta Bošnjaka.

„U današnjem vremenu, vremenu globalizacije, gdje svi imamo pristup društvenim mrežama, a mi Bošnjaci imamo bogatu i široku dijasporu, imamo situaciju da naša djeca koja su primjera radi rođena ovdje u Belgiji i govore Belgijskim ili Francuskim jezikom, a žele komunicirati sa našom djecom iz Sandžaka, govore jednim od svjetskih jezika pretežno engleskim.

Zato imamo potrebu i obavezu našoj djeci obezbijediti da uče o svom jeziku.

Naš Univerzitet, Internacionalni univerzitet je najpozvaniji za to, jer imamo s jedne strane razvijenu i jaku ekipu informatičara na departmanu za računarske nauke, koji mogu osposobiti programe neophodne za izvođenje on-line nasatave preko interneta, a sa druge strane departman za filološke nauke sa jakim i sposobnim kadrom.“ – kazao je Bećirović.

Veliko interesovanje kod ljudi privuklo je obraćanje rektora Bećirovića, tako da je bilo i pitanja vezanih na tu temu, posebno kada je u pitanju stručnost i kompetencija kadra koja predaje na IUNP-u kao i akreditacija Internacionalnog univerziteta.

„Internacionalni univerzitet se nalazi u postupku reakreditacije. To je prirodan proces koji prolaze svi univerziteti. Dozvola za rad je validna a samim tim i nastava koja se izvodi. Imamo primjera gdje su studenti iz inozemstva završili studije kod nas i sada rade u svojim zemljama. Imamo jednu koleginicu iz Belgije. Imamo puno momaka koji rade u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj. Ali ta diploma na Zapadu vam je poput vozačke dozvole. Hoćete li vi biti dobar ili loš vozač do zavisi od vas samih.

Ja sam završio osnovne studije u Njemačkoj, a kasnije studije u Novom Pazaru. Ja sam ekonomista. I dok sam studirao u Njemačkoj nisam shvatio ekonomske teorije. Dok na studijima u Novom Pazaru sam te teorije savladao. Jer da bi shvatili nešto, morate vidjeti kako to izgleda kada ne funkcionira. Poput automobila kojeg dobijete u dijelovima pa ga morate sastaviti.“ – odgovorio je rektor Bećirović.

Na kraju, izvedbom sevdalinki od Elmira Ramovića iz Rožaja, skup je odjavljen, a druženje nastavljeno.

SANA

antverp promocija (5)antverp promocija (2)antverp promocija (3)