Manifestacija „Dani bosanskog jezika“ zvanično je zatvorena promocijom knjige „Sandžački rječnik“ autora Džavida Begovića i Šefke Begović-Ličina, 11.06.2014 u Kulturnom centru IUNP-a u Novom Pazaru. Promoteri rječnika bili su prof. Aldin Rastić, dr. Jahja Fehratović, a o tome kako je nastala ideja i kako je teklo sakupljanje riječi govorio je jedan od autora Džavid Begović.
Iako je sakupljanje riječi bio težak proces, samim tim što je povezan sa ovim područjem, gdje je sve kompleksno, rječnik sadrži 10.000 riječi, 3.000 fraza, 11.500 primjera iz složenog govora i književnih djela književnika sa ovih prostora.
„Možemo biti zahvalni gospodinu Džavidu što je izdvojio svoje vrijeme i sakupio toliki broj riječi. Bosanski jezik stoljećima je bio potiskivan kao nešto što ne valja i nije ispravno, ali mi možemo biti ponosni na bosanski jer je toliko raznovrsan i leksički bogatiji u odnosu na jezike u okruženju. Knjiga ne govori samo o riječima nego svjedoči kulturu našega naroda“ – rekao je jedan od promotera rječnika prof. Aldin Rastić.
Dr. Jahja Fehratović govorio je o značaju rječnika i njihovoj prisutnosti kod nas Bošnjaka na Balkanu, kao i o samom Sandžačkom rječniku i njegovoj važnosti za bosanski jezik i nas Bošnjake.
„Toliko riječi, fraza, ispoštovane su sve važne stvari kada je u pitanju izrada rječnika, zbog toga ovaj rječnik ima svu lingvističku aparaturu. Prvi je regionalni rječnik, obuhvata leksiku koja je karakteristična samo za nas. Sakupljanje i izrada rječnika je ogroman posao koji zahtjeva pažnju i oduzima energiju, zahtjeva i eksperturu od najvišega značaja kako za autore tako i za saradnike. Da bi sve to imalo smisla rječnik mora pronaći put do ljudi, naučnih institucija, katedri na univerzitetima, fakultetima. Treba postati izvorna i osnovna literatura“ – rekao je dr. Jahja Fehratović.
On je dalje dodao da rječnik ima ulogu promoviranja sandžačko-bošnjačke književnosti jer su riječi uzimane iz djela i epova koji su sa ovih prostora, a bili su izvor građe ovog rječnika. Dr. Jahja Fehratović je zaključio, da kojim slučajem sada nije došlo do izrade ovog rječnika, buduće generacije bi izgubile bar 50 posto blaga izvornog jezika.
Sakupljanje riječi počeo je amaterski, da bi kasnije na njemu radilo pet akademika. Mnogo ljudi bavilo se ovom problematikom i sakupljalo od zaborava riječi koje su, da li nehatom ili je za to kriva politika, skoro bačene u zaborav. Posao su uradili tako što su im veliku pomoć pružili ljudi koji su sakupljali riječi od zaborava ali nisu imali mogućnost da urade rječnik. Veliko zalaganje i trud i pomoć su pružili u izradi ovog rječnika i time dokazali da su ponosni na svoje porijeklo.
„Ovih deset hiljada riječi koje smo sakupili se malo ili nimalo koriste u slavenskim jezicima u okruženju. To su riječi koje su spašene zaborava i jako je važno što smo skinuli prašinu sa tih riječi i fraza. Budi se to naše nacionalno biće koje će kroz ovakve projekte koji nažalost još uvijek nisu u stanju da realiziraju institucije, već pojedinci. Neće imati nikakve koristi od ove gomile papira na kome je utrošeno pet godina rada ukoliko ne nađe mjesto u udžbenicima u školama ili fakultetu. Riječi koje se nalaze u rječniku treba vratiti u život ne zato što su naše već sto imaju izražaj takav koji se ne može više nigdje naći npr tahmin, tafra, nafaka, sabur i itd.“ – zaključio je u svom obaraćanju prisutnima autor rječnika Džavid Begović.
Organizatori su istakli svoje oduševljenje interesovanjem za manifestaciju koja je trajala tri dana. Toplo su preporučili svima koji bosanski doživljavaju kao dio svoga identiteta da moraju imati ovaj rječnik u svojim kućama.
Amela Salković