Nakon jučerašnje tri sesije, danas je nastavljen međunarodni naučni skup u Prijepolju.
Prva današnja sesija otpočela je u 9 časova, a učestvovali su akademik Zoran Lakić iz Podgorice. Tema njegovog izlaganja bio je „Partizanska autonomija Sandžaka i jugoslovenska federacija u osnivanju 1943. – 1945.“
U svom izlaganju akademik Lakić je iznio historijske podatke kojim raspolaže a tiču se inicijative za autonomiju Sandžaka ’43. godine koju on naziva „partizanskom“, te osnivanju ZAVNOS-a u Prijepolju.
On je također govorio o povezanosti nacije i vjere kod Bošnjaka, te postavio pitanje da li su svi Bošnjaci muslimani i da li su svi muslimani u Sandžaku Bošnjaci, na šta je kasnije dr. Durmišević odgovorio u diskusiji.
Akademik je završio svoje izlaganje konstatacijom da svaki musliman zna svoje hrišćansko porijeklo i kada je njihov predak prihvatio islam.
Drugi govornik na ovoj sesiji bio je dr. Admir Muratović iz Novog Pazara koji je govorio o „Autonomiji Sandžaka, historijskom i kulturološkom kontekstu“.
Na samom početku dr. Muratović je govorio o bliožoj historiji Sandžaka i posebnostima ove oblasti od predosmanskog perioda pa do danas. Dr. Muratović je u jednom dijelu svog izlaganja naglasio da su Bošnjaci na Balkanu jedini narod koji je ostao bez svoje nacionalne države.
Također je govorio o pljevaljskom muftiji Šemsikadiću i Huseinu kapetanu Gradašćeviću i njihovoj borbi za ravnopravan status Sandžaka i Bosne u Osmanskoj vladavini sa drugim državama u okruženju.
Potom je govorio o Sandžaku u Drugom svjetskom ratu i kasnije, napominjući velike borce za autonomiju Sandžaka Rifata Burdževića, Sretena Vukosavljevića i druge.
Govornik je ukazao na ukidanje autonomije Sandžaka i akcije koja je sprovedena tada kada je 2000 uglednih Bošnjaka muslimana, islamske uleme, aga i begova iz Novog Pazara i Sandžaka strijeljano na Hadžetu u Novom Pazaru.
Dr. Admir Muratović je svoje izlaganje završio podatcima o učešću Mešihata Islamske zajednice na čelu sa glavnim muftijom Muamerom ef. Zukorlićem na putu ostvarivanja autonomije Sandžaka.
Posljednji govornik sesije bio je prof. dr. Šefket Krcić iz Plava, koji je sa filozofskog aspekta obradio temu „Sandžak između autonomije i izolacije“. On je govorio o putu ka Evropskoj uniji Srbije i Crne Gore pod čijim patronatom su dijelovi Sandžaka i pravima koja moraju biti ispoštovana svim narodima, time i Bošnjaka.
Krcić je pozvao akademika Lakića da kaže zbog čega je likvidiran Burdžević uoči drugog zasijedanja, konstatujući da ne može biti ništa drugo osim gušenja sandžačke autonomije u tom vremenu.
Na kraju je govorio o medijskom užasu javnih servisa Srbije i Crne Gore i drugim medijima koji su na neki način pod patronatom države te diskvalifikaciju svega Bošnjačkog. Naveo je primjer da je jedino list „Dan“ u Crnoj Gori objavio informaciju sa ovog naučnog skupa.
Potom je uslijedila diskusija koju je otpočeo Hivzo Gološ, savjetnik arhivista u historijskom arhivu „Ras“ u Novom Pazaru. On je govorio o djelu akademika Lakića „Partizanska autonomija“ i postavio pitanje o dokumentima autonomije Sandžaka gdje se na nekim dokumentima spominje AVNOS a negdje ZAVNOS. Pitanje glasi šta je osnovano a šta ukinuto?
Onda se za riječ javio emeritus Omer Ibrahimović iz Sarajeva. On je govorio o stvaranju veliko-nacionalnih država u Srba i Hrvata i ratovima koji su se desili prilikom cijepanja ex Jugoslavije. Naglasio je da je problem Srbije zato što druge narode nesrbe nije prihvatala kao svoje i da je na tome izgubila sve države na kraju i Kosovo.
Lakić je potom pokušao odgovoriti na postavljena pitanja. Izrazio je žaljenje što u arhivima u Sandžaku dokumetacija je vrlo štura po pitanju AVNOS-a ili ZAVNOS-a. Kazao je da je AVNOS ili ZAVNOS od prilike isto i da je za njega novina da se bilo gdje u arhivskoj građi pojavljuje formulacija AVNOS, tvrdeći da se u svim dokumentima pojavljuje forma ZAVNOS.
Dr. Durmišević je replicirao na govor Lakića o vezi nacije i vjere, govoreći da veza nacije i vjere – Bošnjaštvo i islam su karakteristični za Sandžak, te da svi muslimani nisu Bošnjaci i da svi Bošnjaci u Bosni nisu muslimani, što ima puno primjera u Srbiji mimo Sandžaka, Bosni, Crnoj Gori i dr.
Diskutovao je i dr. Subotić kao i Lakić na riječi dr. Muratovića da je u Sandžak pod okupacijom od 1912. godine, govoreći da nema potvrde u historiji i nauci.
O utiscima koje su stekli na skupu govorili su dr. Pašić i dr. Čarkić.
Dr. Muratović je odgovorio na postavljeno pitanje „okupacija Sandžaka 1912. godine“ citirajući akte iz arihvske građe Instituta Crne Gore koji potvrđuju tezu da je Sandžak okupiran a ne oslobođen 1912. godine.
Skup su zatvorili domaćini dr. Mevlud Dudić predsjednik Bošnjačke kulturne zajednice i Ljubiša Savković direktor Doma kulture Prijepolje. Nisu krili zadovoljstvo zbog uspješno organizovanog skupa, i zahvalili su se učesnicima na učešću.
Na skupu se referatima obratilo 19 učesnika. Zbog neodložnih obaveza najavljeni učesnici prof. dr. Ferid Muhić iz Skoplja, akademik Muhamed Filipović, prof. dr. Sefer Međedović, prof. dr. Darko Tanasković, prof. dr. Petar Đurić, akademik Petar Vlahović, prof. dr. Miroljub Jevtić i prof. dr. Avdul Kurpejović nisu prisustvovali skupu, ali će svoje referate poslati za Zbronik u kome će biti objavljeni radovi svih učesnika ovog međunarodnog simpozijuma.
Salahudin Fetić