Intervju Hazbije Kalača: “Arhitekte crnogorske nacionalne politike ciljano rade da se sandžački region ‘očisti’ od Bošnjaka”

SONY DSCBošnjaci.Net: Uvaženi gospodine Kalač, od kako se Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ) pojavila na političkoj sceni u Crnoj Gori, preplavljeni su mediji u regionu izjavama i tekstovima. Neki nisu krili oduševljenje, dok opet neki su iskoristili momenat kako bi vjerovatno sebe spašavali, napadali su vas i stranku na čijem ste čelu. Recite nam ko vam se obradovao a ko vas se uplašio?

KALAČ: Bošnjačka demokratska zajednica je skoro prirodna pojava u političkom životu Crne Gore, posebno u njenom sandžačkom dijelu gdje Bošnjaci predstavljaju nezaobilazan politički faktor. Imajući u vidu činjenicu da Bošnjaci učestvuju u vlasti kako kroz crnogorske nacionalne partije, koje sebe nazivaju građanskim, tako i kroz nacionalne partije koje su kako čujemo trajno orijentirane na politiku prirodnog savezništva sa partijama iz vlasti, Bošnjaci su formalno značajan politički faktor a suštinski su, očigledno je, najveći gubitnik.

Bošnjaci sve više uviđaju da je postojećom političkom ponudom njihovo stanje sve teže i sve neizvjesnije. Posljedica takve politike je kontinurano iseljavanje Bošnjaka, a pojavom Bošnjačke stranke ovaj proces se nije usporio, čak se može reći da se stanje u tom smislu pogoršalo. Treba, naravno istaći da glavna krivnja za takvo stanje pripada vodećim političkim faktorima, a to su svakako nacionalne crnogorsko-srpske partije DPS i SDP, te njihovim personalnim nosiocima vlasti. No odgovornosti se ne može spasiti ni Bošnjačka stranka, jer je pokrila jedno potencijalno otvoreno političko polje, jednu nadu Bošnjaka za stvarnim promjenama, i to povjerenje prokockala gubitkom aktivne nacionalne politike. Naravno da su našom pojavom pomenuti politički sudionici zbog svega toga zabrinuti, a radost, više neku novu nadu, registrujemo svakodnevno kod onih koji ne pristaju na politiku ponižavanja potpunim podređivanjem interesima režima.

I Bošnjačka stranka i neki službenici Islamske zajednice, zarad ličnih interesa potpuno su se stavili u službu jedne političke opcije

Bošnjaci.Net: Sa terena stižu informacije da vas Bošnjačka stranka, potpomognuta Islamskom zajednicom u CG, optužuje da osnivanjem BDZ-a razbijate jedinstvo bošnjačkog naroda, ponavljajući skoro horski da se jedinstvo bošnjačkog naroda razbija kada je on najjači. Kako to komentarišete?

KALAČ: Dobro ste uočili da se ta optužba skoro istovjetno ponavlja sa svih nivoa, organa i pojedinaca BS-a ali i iz Islamske zajednice u Crnoj Gori. No, zanimljivije je da se ista konstatacija čuje i od ljudi koji se formalno ne mogu baviti politikom a svakako su uključeni u politička dešavanja. Svjedoci smo tako da policijski inspektori, obični policajci, brojni drugi državni službenici, koji su pripadnici bošnjačkog naroda, orkestrirano propagiraju istu priču.

U pitanju je jedna potpuno netačna parola, koja je osmišljena u režimskoj kuhinji i sinhronizirano se plasira narodu kako bi se skrenula pažnja sa stvarnih razloga osnivanja i pojave BDZ-a. Činjenično stanje je da Bošnjaci u Crnoj Gori u novije vrijeme nikada kao sada nisu bili porobljeni. I Bošnjačka stranka ali i Islamska zajednica, odnosno neki službenici Islamske zajednice, koji su se zarad ličnih interesa potpuno stavili u službu jedne političke opcije, propagiraju jednu veliku neistinu smišljenu da se očuva kontrola svakog birača a sve u funkciji očuvanja aktuelnog režima.

Nedavno smo imali priliku čuti da Bošnjačka stranka nikada više neće napraviti grešku kakvu je po njima svojevremeno napravio Harun Hadžić kada nije pristao po svaku cijenu ući u vlast i time rizikovao razbijanje Stranke demokratske akcije. Bošnjaci su, da podsjetimo, politički bili najjači odnosno sa najvećim brojem poslanika u državnom parlamentu upravo u vrijeme jake SDA na čijem čelu je stajao Harun Hadžić, kada su Bošnjaci imali svoju nacionalnu politiku i bili respektabilan politički faktor. Današnji “prirodni” partner BS-a, Demokratska partija socijalista, kao partija na vlasti je poznatim političkom represijom, hapšenjem ali i aktiviranjem “uspavanih” trojanaca koji, usput rečeno, i danas “stanuju” u BS-u, uspjela razbiti SDA. Bošnjačka stranka se svakodnevno suočava sa sve težim položajem u partnerstvu sa političkim ubicom SDA, pa skoro nemoćno pokušava da uplaši “mečku rešetom”, poručujući joj da se ne igra njihovim strpljenjem jer bi oni mogli preći u vlast ali na drugu stranu. Naravno da se radi o jednom prije žalosnom nego smiješnom političkom triku, gdje jedna potpuno porobljena stranka želi pred sopstvenim biračima ostaviti utisak da se i ona za nešto pita. S druge strane, istovremeno se na veoma lukav i prljav način Bošnjačkoj demokratskoj zajednici spočitava tzv. rušilačka uloga jedinstva bošnjačkog naroda, kao nekog koga je po njima formirala upravo “njihova” DPS. Ova lukava podvala koju nam podmeću, naravno neće proći, jer je više nego jasna njihova uloga čuvara režima, a svakako i čuvara privilegija malobrojnih pojedinaca kojima se podgorička pitominja vlasti omilila, pa ih to očigledno dodatno motivira da se bave ovakvim podvalama. Mržnja koju siju po Crnoj Gori prema BDZ-u, koristeći pritom čak i značajan broj hodža, rezultat je primljenih “šamara” od strane svoga “prirodnog partnera” jer smo im očigledno već uznemirili matematiku “bezecovanih” birača, na koje je BS kao cijenu “prirodnog partnerstva” položila garanciju.

Sam pojam “prirodni partner” nije slučajno promoviran, jer se time želi reći da Bošnjaci za sva vremena pripadaju njemu, tj. DPS-u. Poruka je skoro fatalna. Bošnjaci bi po ovakvom poimanju politike trebalo da za sva vremena shvate da ne mogu imati sopstvenu politiku. Da im slučajno ne padne na pamet da nešto pokušaju što je radio Harun Hadžić, da se brinu o sebi i da se istovremeno odgovorno brinu o državi koja je i njihova koliko i drugih. Istovremeno je promovirana još jedna dimenzija bošnjačke politike, a to je da Bošnjaci moraju biti u vlasti šta god to podrazumijevalo. A šta ustvari to podrazumijeva, najbolje se može vidjeti iz pozicije koju danas ima Bošnjačka stranka. Bošnjacima se kroz Bošnjačku stranku daje sekundarna politička uloga kao nekog ko participira u državi manjinskom a nikako pozicijom naroda konstituenta. Dakle, uloga koju je BS prihvatila je da pošto-poto bude u vlasti, jer odgovornost državne politike po njima pripada samo crnogorskim (ili srpskim) partijama a Bošnjaci se trebaju zadovoljiti pratećom političkom ulogom, gdje će državi biti od koristi u specijalnim vezama sa nekim tzv. muslimanskim državama i sl. A u “sl.” spada i aktuelna uloga obnašanja visoke državne funkcije kojom se preuzima unaprijed projektovana odgovornost za neuspjeh ravnomjernog regionalnog razvoja zbog osmišljene opstrukcije inače zakonom predviđenog ministarstva regionalnog razvoja, kojeg naravno nema, a to znači portfelja, kojeg nema, odnosno izdvajanja i ulaganja sredstava za nerazvijeni Sandžački region, koja od njih naravno neće doći.

Inferiorna politika koju su prihvatili bošnjački političari i u crnogorsko-srpskim nacionalnim partijama (DPS, SDP i drugim) ali i u BS-u, siguran je put nastavljanja i pojačavanja iseljavanja Bošnjaka sa ovih prostora. Prosto, to je posljedica zakonitosti u društvenim odnosima. Čovjek traži prostor za sebe i svoju porodicu tamo gdje se osjeća slobodnim i jednakopravnim građaninom. Arhitekte crnogorske nacionalne politike su itekako upoznate sa ovim društvenim procesima i ovim zakonitostima, zato i protežiraju ovakvu državnu politiku, naravno ciljanu da se sandžački region “očisti” od bošnjačkog stanovništva.

Odnosom prema pitanju Sandžaka nanosi se velika šteta čitavom regionu, a bošnjački narod trpi ogromnu štetu

Bošnjaci.Net: Takva crnogorska politika je svakako jasno uočljiva i ima vjekovni kontinuitet, ali uprkos tome Bošnjačka stranka bježi od rješavanja pitanja Sandžaka kao prekogranične regije, ostvaljajući ga navodno za vrijeme kada Crna Gora postane članica Evropske unije. Šta to ustvari znači?

KALAČ: To znači da su potpuno odustali od Sandžaka. To je ustvari cijena njihovog učešća u vlasti, jer im je jasno stavljeno do znanja da ako žele biti dio vlasti, Sandžak se ne smije pominjati. Iz tog razloga se u njihovom vokabularu riječ “Sandžak” još može čuti na partijskim skupovima ili u izbornoj kampanji, a čim dođu na neku “državnu” funkciju, “Sandžak” se obavezno mijenja u “Sjever”. I tačno je da “bijeg” od Sandžaka oni opravdavaju nekakvom pričom kako je to tema za Crnu Goru kao članicu Evropske unije, i da do tada, po tom pitanju treba šutjeti. Bošnjačka stranka je prema bošnjačkom narodu po ovom pitanju dodatno u obavezi u skladu sa poznatim predreferendumskim sporazumom, kojim je dobila garancije od svog “prirodnog” saveznika da će podržati Sandžak kao prekograničnu regiju. Vidimo da se od strane BS ovo pitanje odlaže, čime se ovako značajnom mehanizmu stabilnosti i opstanka Bošnjaka na ovim prostorima oduzima neophodna politička energija, podređujući ga prioritetima i interesima drugih naroda sa ovog prostora.

Ovakvim odnosom prema pitanju Sandžaka nanosi se velika šteta čitavom regionu, a bošnjački narod trpi ogromnu štetu. Pitanje prekogranične regije je najnormalnije civilizacijsko pitanje. Srbija već ima dvije takve regije sa Bugarskom i Rumunijom. Postavlja se pitanje kako je tako lako i skoro nečujno formirala takve dvije regije tamo gdje nikada nisu postojale, a Sandžaku se to pravo osporava. Naravno, i Srbija i Crna Gora na nivou vladajućih partija, kako kažu, nemaju ništa protiv, ali to uvijek zavisi od “druge” strane. Jasno je da se radi samo o skidanju odgovornosti i perfidnom osporavnju legitimnog prava. U predpristupnom periodu, kada i Srbija i Crna Gora rješavaju i usklađuju brojna pitanja, propise i standarde sa Evropskom unijom, ovo pitanje bi zasigurno dobilo značajan prioritet da postoji volja režima ili da postoje bošnjačke partije koje participiraju u vlasti i traže rješavanje ovog zahtjeva. Razlozi osporavanja ovog pitanja leže u tome što bi takav proces otvorio prostor za priliv značajnih finansijskih sredstva iz evropskih fondova namijenjenih za zemlje u predpristupnom periodu, na koje, kada se već postane članicom Evrope, više nema pravo. Očigledno je da Sandžaku ni Srbija a ni Crna Gora u ovom smislu nemaju spremnosti pomoći.

Šteta je, u tom smislu, ogromna i nenadoknadiva. Sandžak bi u statusu evropske prekogranične regije godišnje mogao obezbijediti po nekoliko miliona nepovratnih sredstava iz Evropskih fondova, ali zbog stabilizacije migracionih procesa i bolje povjerenje za ulaganje naših povratnika iz inostranstva, koji, očigledno neće značajnije ulagati dok god postoji iseljavanje stanovništva. Prosto, ta dva procesa su međusobno direktno uslovljena.

Zaokret crnogorske državne politike od Evrope prema staroj, “dobroj” Velikoj Srbiji ili još dalje prema pravoslavnom istoku

Bošnjaci.Net: Zanimljivo je da bošnjački političari ostaju nijemi pri vidnom zaokretu DPS-a prema već viđenoj politici iz devedesetih. Šta se tu ustvari dešava?

KALAČ: Oni su davno pristali na sekundarnu političku poziciju iz koje se u ovakvim situacije teško može išta učiniti. A slažem se sa vašom konstatacijom da je na terenu državne politike vidan zaokret od “zapada” prema “istoku” od Evrope prema staroj, “dobroj” Velikoj Srbiji ili još dalje prema pravoslavnom istoku. Iz ovog zaokreta se jasno vidi da politika velikosrpstva i četništva samo tinja ispod pepela devedesetih i da ponovo prijeti da se razgori.

Jasno je da se DPS vraća Srpskoj pravoslavnoj crkvi i da mu više ne smeta što je to vjerska organizacija koja prevazilazi državne okvire. Biće zanimljivo sada čuti odbranu teze o tzv. neminovnosti poklapanja crkve ili vjerske organizacije sa državnim prostorom, od strane protagonista samozatvaranja i samootcjepljenja Islamske zajednice u Crnoj Gori, koji su je potpuno odvojili od Sarajeva i pocijepali i otrgli jedan integralni dio od Mešihata Sandžaka. Naravno, jasno je da je crnogorska nacionalna politika u prethodnom periodu vješto iskoristila našu temeljnu vjersku i nacionalnu instituciju Islamsku zajednicu, i stavila je u službu rješavanja i unapređenja crnogorskog (a to znači i srpskog) nacionalnog pitanja, na račun dezintegracije Islamske zajednice, odnosno preko nje, na račun dezintegracije bošnjačkog naroda i njegovog matičnog prostora.

Ovim zaokretom se otvara mnogo pitanja na koje bošnjački političari kako u crnogorsko-srpskim partijama tako i u BS-u, ali i čelnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, nemaju nikakav odgovor. Oni su pristajanjem na podanički odnos režimu prosto suzili svoj manevarski prostor da čak i na manje izazove ne mogu imati nikakvog uticaja. To je ustvari prava cijena gubljenja sopstvene nacionalne politike, kada su u pitanju političari, i cijena izgubljene autonomije, kada je u pitanju Islamska zajednica. U kontekstu novih političkih signala zaokreta državne politike i najavljenih prestruktuiranja u vladajućoj koaliciji Crne Gore, uloga bošnjačkih političara i jednih i drugih, te uloga Islamske zajednice, svakog dana postaje sve manja, a položaj Bošnjaka i muslimana u Crnoj Gori sve teži.

BDZ ima zadatak da povrati izgubljenu nacionalnu politiku Bošnjaka Crne Gore na nivo aktivnog političkog sudionika

Bošnjaci.Net: U kontekstu tako definiranih političkih odnosa u Crnoj Gori, te aktuelnog političkog zaokreta Crne Gore prema Srbiji, kakva će biti politika BDZ-a?

KALAČ: Politika BDZ-a je definirana kao politika centra, koja je dugoročno orijentirana, i u tom smislu ima zadatak da povrati izgubljenu nacionalnu politiku Bošnjaka Crne Gore na nivo aktivnog političkog sudionika. Svjesni smo da se ništa ne može učiniti preko noći, ali smo spremni na dugo, uporno i postepeno osvajanje biračkog tijela, povratkom povjerenja u ljude koji su spremni lične interese podrediti općim, političku kulturu graditi na duhovnim vrijednostima koje Bošnjaci crpe u svojoj vjeri i dugoj, hiljadugodišnjoj historiji, odbacujući tzv. politiku “realno mogućeg”, gdje cilj obavezno opravdava sredstvo i gdje se pravila politike, koliko god bila društveno neopravdana, a često i nečasna, prosto prepisuju i primjenjuju kao jedino “realna”.

Mi nismo politička partija koju je neko formirao preko noći za rad nekih kratkoročnih interesa. BDZ je nastala kao rezultat jednog dugog, višedecenijskog procesa političkog traganja za sopstvenim političkim bićem. Bošnjaci u sebi, u svom duhovnom portfelju nose ogromnu političku energiju koju treba probuditi i osloboditi, i iz skoro podrazumijevane inferiornosti prevesti u realnu superiornost.

U konkretnom smislu pitanja, BDZ će za državnu politiku Crne Gore polaziti uvijek od najplemenitijih ciljeva i motiva. Crnu Goru doživljavamo svojom državom i za nju će mo se boriti da je uspravimo iz ideološko-kriminalnog posrnuća, da postane dostojna kuća svih njenih naroda. Svakako, prioritetno državno pitanje je uspješno integriranje u evropsku porodicu naroda sa podrazumijevanim procesom decentralizacije i regionalizma, gdje Sandžak vidimo kao prekograničnu evropsku regiju, koja će biti garancija stabilnosti regiona i garancija stabilnosti i suvereniteta država Crne Gore i susjedne Srbije. Za nas je Evropa širi dom u kojem stanuje skoro cijeli bošnjački narod. Drugi dom u kome će Bošnjaci biti jedan od najvećih i najbrojnijih balkanskih naroda, koji Evropi ima šta ponuditi i u kulturnom, naučnom, općecivilizacijskom, ali i političkom smislu. Iz ovog razloga naša državna politika je jasna i nedvosmislena. Za nas Evropa kao dom višemilionskog bošnjačkog naroda nema alternativu.

Bošnjaci u Crnoj Gori nisu i ne smiju biti nikakvo pusto ostrvo

Bošnjaci.Net: Da se na kraju vratimo organizaciji stranke. Da li je BDZ stranka lokalnog, regionalnog ili šireg, državnog kapaciteta? 

KALAČ: Oni što misle da zahvaljujući podršci i naklonosti državnih službi, mogu da projektuju buduća politička dešavanja, vidjeli su nas kao lokalnu partiju, koja se “prelila iz druge države”.

Stanje na terenu demantuje planere režima i govori da smo do sada formirali odbore u Podgorici i Bijelom Polju, u pripremi su odbori u Pljevljima, Petnjici i Rožajama. Naravno, nećemo zaboraviti Plav, Gusinje, Berane, Bar i Ulcinj. Planiramo formirati odbore podrške i u našoj dijaspori, i na tom planu već imamo konkretnih rezultata.

Bošnjaci.Net: Na samom kraju, u vašoj programskoj platformi pored ostalog stoji da Bošnjačka demokratska zajednica podržava osnivanje Svjetskog bošnjačkog kongresa, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Bošnjačke nacionalne fondacije, Matice bošnjačke, kao i svih drugih ustanova i udruženja na nivou cjelokupnog nacionalnog korpusa. Kratak komentar?

KALAČ: Sam stav skoro da dovoljno govori. Bošnjaci u Crnoj Gori nisu i ne smiju biti nikakvo pusto ostrvo, jer, pogledajmo kako se i Crnogorci, kao najbrojniji narod u Crnoj Gori, preko svojih nacionalnih partija, ponovo vraćaju širem nacionalnom korpusu, kako se „prelivaju“ u druge države. Bošnjaci kao Evropski narod trebaju svoje nacionalne institucije, i prirodno je da one stanuju u Sarajevu. Bošnjačka demokratska zajednica se ponosi njihovim razvojem, zalaže se za to da dobiju općebošnjačku podršku, a svakako da će se koristiti njihovim intelektualnim kapitalom u mjeri i na način kako to odgovara jednoj političkoj organizaciji.