Reagujući juče na navode iz kabineta predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića da „Đukanović nikad ništa nije tajno potpisao”, kao i da „nikad ni sa kim nije razgovarao o teritoriji”, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji dostavio je medijima sporazum koji su crnogorski premijer i lider Bošnjačke stranke Rafet Husović potpisali uoči referenduma, a koji sadrži obećanje da će Sandžak biti prekogranička regija.
Na taj način, kako je objašnjeno, najbolje se vidi da Đukanović i njegovi saradnici nijesu govorili istinu kada su tvrdili da on nije potpisivao nikakve tajne sporazume.
Naime, djelove ovog sporazuma citirali su predstavnici DPS-a i Bošnjačke stranke sredinom septembra 2010. godine, kada je prvi put i priznato njegovo postojanje. Mešihat je, ipak, sporazum juče objavio u cjelosti.
– Radi potvrde izjave muftije Muamera Zukorlića da je predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović 23. marta 2006. godine, u svojstvu predsjednika Demokratske partije socijalista, sa predsjednikom Predsjedništva Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem potpisao sporazum, koji je prethodio pristanku Bošnjaka da na referendumu glasaju za osamostaljenje Crne Gore, dostavljamo sporazum u kome se u tački 4 Sandžak vidi kao prekogranična regija – navedeno je u saopštenju Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.
Prethodno je iz Đukanovićevog kabineta poručeno da „predsjednik Vlade nikada ništa tajno nije potpisivao ni u Crnoj Gori ni izvan nje”, kao i da nikad nije pregovarao o teritorijama.
U sporazumu se vidi da je Đukanović Bošnjacima obećao da će svoj jezik moći da koriste u službenoj upotrebi, kao i da će im biti verifikovani nacionalni simboli i praznici.
– Ovim sporazumom će se regulisati to da se u skupštini lokalne samouprave izabere jedan predstavnik manjine koja u ukupnom stanovništvu učestvuje od jedan do pet odsto, a iznad pest odsto definisaće se izbornim zakonodavstvom – ističe se u sporazumu, koji je u javnosti pomenut detaljnije tek 2010. godine.
Đukanović je obećao da će obezbijediti srazmjernu zastupljenost Bošnjaka i institucijama Crne Gore, kao i decentralizaciju vlasti.
– Primjenjivaće se Evropska povelja o lokalnoj samoupravi u dijelu najvećih standarda kao uslova ravnomjernog ekonomskog razvoja Crne Gore. U tom kontekstu, Sandžak vidimo kao multietničku, multikonfesionalnu i multikulturnu prekograničnu regiju, sa transparentnom granicom koja bi bila most spajanja a ne most razdvajanja Srbije i Crne Gore – konstatovano je u sporazumu između Đukanovića i Husovića.
Nakon što je sredinom 2010. dio političara u Sandžaku javno izrazio namjeru da ta regija dobije autonomiju, u Crnoj Gori je i ta priča dobila publicitet. U Bošnjačkoj stranci su tada iznijeli različita viđenja o onome što je potpisano, jer je Hazbija Kalač tvrdio da je dogovorena autonomija, a Rafet Husović da o tome nije bilo govora.
U medijskim izvještajima od 23. i 24. marta 2006. godine ne pominje se da su Bošnjačka stranka i DPS potpisivali bilo kakav dokument o Sandžaku. Objavljeno je da su predstavnici suverenističkog bloka potpisali sporazum o zajedničkom učešću u kampanji na referendumu, a da su to uradili Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Građanska partija, Liberalna partija, Demokratska unija Albanaca, Narodna sloga, Bošnjačka stranka, Demokratska zajednica Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa i nevladine organizacije Pokret za nezavisnu Crnu Goru i Građanski forum iz Nikšića.
M.V.
Saradnja sa DPS-om
Bošnjačka stranka kritikovala je nakon referenduma, kao i tokom izrade Ustava 2007. godine, rješenja koja nudi vladajuća koalicija, posebno o pitanju stasusa manjina i identiteta, ali je kasnije ipak postala dio ustavne dvotrećinske većine u parlamentu. Na izborima 2008. godine, iako su to nagovještali, nijesu imali svog predsjedničkog kandidata.
Prije parlamentarnih izbora 2009. godine ponuđeno im je da pristupe koaliciji koju vodi DPS, i prihvatili su to. Iako su nekoliko puta protestovali zbog deficita u procesu sprovođenja koalicionog sporazuma sa DPS-om, ostali su u vlasti, i pri tom su njihovi kadrovi dobili bitne pozicije u državnoj upravi. Uoči prošlih parlamentarnih izbora odlučili su da nastupe samostalno, a nakon izbora napravili su novi dogovor sa DPS-om i ponovo ušli u Vladu. Ovog puta predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović postao je potpredsjednik Vlade, a poslanik Suljo Mustafić potpredsjednik parlamenta.
Obećao da će biti pomenuti u Ustavu
U tački 6 sporazuma koji su potpisali Milo Đukanović i Rafet Husović 2006. godine, navodi se da u novom ustavu treba naglasiti građanski karakter države, bez preferiranja bilo kog naroda.
– Ukoliko bi u budućem ustrojstvu Crna Gora bila konstitituisana kao država naroda, neophodno je nabrajanje svih autohtonih naroda, pa prema tome i Bošnjaka – navodi se u sporazumu.
Godinu i po nakon potpisivanja ovog sporazuma usvojen je Ustav u kome je navedeno da smo kao „slobodni i ravnopravni građani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori, Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi privrženi demokratskoj i građanskoj Crnoj Gori”.
Time su ustavotvorci očito primijenili i jedan i drugi koncept iz sporazuma Mila Đukanovića i Rafeta Husovića.
Preuzeto sa DAN.CO.ME