Bošnjačka kulturna zajednica je u srijedu 23. juna 2010. godine u Velikoj sali mešihata organizovala tribinu na temu „Savremene mogućnosti razumjevanja bošnjačke književnosti“. Gost predavač na tribini bio je prof. dr. Enes Duraković.
Profesor Enes Duraković je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Rođen je 1947. godine u Polju kod Dervente. Diplomirao je 1971. godine, magistrirao 1975. a doktorirao 1978. godine na odsjeku za historiju jugoslovenske književnosti, danas književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Profesor Duraković je utemeljivač nauke o bošnjačkoj književnosti. Osnivač je Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Bošnjačke kulturne zajednice „Preporod“, P.E.N. centra Bosne i Hercegovine, Katedre za bošnjačku književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U svojem dugogodišnjem radu profesor Duraković je pokrenuo Edicije: Muslimanska književnost u 25 knjiga, Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Bošnjačka književnost u kritici, Antologija bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i niza drugih projekata od nacionalnog značaja.
Velika sala Mešihata je bila ispunjena intelektualcima i ljubiteljima pisane riječi koji su došli da čuju ovog vrsnog naučnog radnika i intelektualca. Profesor Duraković je održao predavanje koje je dalo jedno posebno svjetlo na bošnjačku književnost i ugao posmatranja iz kojeg je doktor Duraković sagledao dosadašnje književno stvaralaštvo Bošnjaka.
Profesor Duraković nije krio svoje emocije i uzbuđenje, jer je ponovo nakon dvadeset godina imao priliku da se obrati sandžačkoj javnosti i da govori o književnom stvaralaštvu Bošnjaka. Predavanje nije bilo klasično akademsko već je profesor više postavljao neke teze, dileme i pitanje vezana za razumijevanje suvremene bošnjačke književnosti.
„Bošnjaci su jedini evropski narod koji nema napisanu svoju istoriju književnosti, a ima izuzetno bogatu književnost. O tom paradoksu treba svi da razmišljamo. Pitanje izučavanja vlastite kulture je pitanje vlastitog identiteta. Nisam baš siguran da smo svjesni koliko je svaki segment našeg bića izuzetno bitno istražiti.“ rekao je na početku svog izlaganja profesor Duraković.
Profesor je dalje govorio o traganju naroda za identitetom, o književnosti koja je svjedok istorije i postojanja naroda na jednoj teritoriji, i o tome kako Bošnjaci nisu imali mogućnosti da vlastito književno stvaralaštvo prezentiraju kao svoju književnost i vlastiti identitet.
„Pravo je svake zajednice da prezentira svoju posebnost“, rekao je profesor Duraković i dodao „bošnjačka kultura i književnost je otvorena prema drugima i očekuje da i druge književnosti budu otvorene prema njoj. Literature i kulture uvijek jedne drugima nešto nude.“
Profesor Duraković je dalje govorio o tome kako je jedino Islamska zajednica očuvala identitet i samodefinisanje Bošnjaka i da je jedino ona pomogla da se spriječi asimilacija i očuvaju posebnosti. Zatim je pročitao pjesmu akademika Abdulaha Sidrana u kojoj Sidran pjeva o narodu bez zemlje i bez jezika koji nema pravo da kaže to što hoće.
„Našu kulturu pokušavaju definisati kao provincijalnu kulturu. Ne može se čovjek opredjeljivati za ono što jeste, jer jeste. Može se opredijeliti za ono što nije. Međutim mladi Bošnjaci znaju šta su, i tu nema dilema.“ rekao je na kraju profesor Duraković.
Nakon predavanja profesora Durakovića je u svom kabinetu primio glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zukorlić i u razgovoru su proveli oko sat vremena. Također je istog dana profesor Enes Duraković potpisao Ugovor o suradnji sa Internacionalnim univerzitetom u Novom Pazaru, tako da će katedra za bosanski jezik i književnost ovog Univerziteta dolaskom ovog vrsnog stručnjaka biti jedna od najjačih na Balkanu.
Nermin Gicić
