Konferencija za medije povodom posjete delegacije BKZ-a Sarajevu

Čelni ljudi Bošnjačke kulturne zajednice, dr. Rifat Redžović-potpredsjednik, mr. Nusret Nicević-zamjenik prijedsednika i Samir Tandir-predsjednik Izvršnog odbora održali su u ponedeljak 08.02.2010. godine konferenciju za štampu u prostorijama BKZ koje sa nalaze na Gradskom trgu, u prizemlju Fakulteta za islamske studije.
Povod za ovu konferenciju bila je nedavna posjeta predstavnika ove organizacije Sarajevu, kao i akcija prikupljanja zahtijeva za upis u posebni birački spisak Bošnjaka za izbore za Nacionalne savjete, a Samir Tandir se osvrnuo na nedavnu proslavu Savindana u školama u Sandžaku.
Doktor Rifat Redžović govoreći o posjeti Sarajevu između ostalog je rekao:
„U Sarajevu smo toplo primljeni od najvišeg vrha koji konstituiše nacionalno biće nas Bošnjaka. Posjetili smo prof.dr Harisa Silajdžića-bošnjačkog člana Prijedsedništva u Bosni i hercegovini. Zatim smo bili kod vijerskog poglavara Reisuleme dr Mustafe-ef. Cerića. U Akademiji nauka BiH nas je primio akademik i najveći intelektualac u nas Bošnjaka Muhamed Filipović, a prilikom posjete Kulturnoj zajednici Bošnjaka „Preporod“ primio nas je prof.dr Senadin Lavić. Veze između sandžaka i Bosne i Hercegovine su zaista pokidane i samo je Islamska zajednica u Srbiji održavala institucionalno te veze sa Sarajevom. Ovo je prvi put da neka druga institucija, u ovom slučaju Bošnjačka kulturna zajednica, pokrene jednu lavinu, i jedan lanac umrežavanja tih odnosa koji se tiče ne samo Sandžaka i Bosne i Hercegovine već kada su u pitanju Bošnjaci treba upotrebiti onaj Lavićev izraz, radi se o planetarnom umrežavanju nas Bošnjaka. Ono što je bitno istaće jeste da svi čelnici ovih institucija podržavaju naša nastojanja da se u kulturološkom pogledu ujedinimo, da napravimo konsenzus kada je u pitanju potreba Bošnjaka da govore kao jedno biće. Ono što posebno treba da se naglasi jeste njihova želja da pozovu nas Bošnjake da pristupimo upisu u poseban birački spisak kako bi smo imali pravo da biramo svoje predstavnike u Bošnjački nacionalni savjet. BKZ je servis građana, mi treba da ukažemo o čemu se radi i da utičemo na kvalitet Bošnjačkog nacionalnog savjeta koji će imati svoju težinu upravo iz ove interakcije i povezivanja nas Bošnjaka koji živimo ovdje sa evropskim, republičkim ili regionalnim institucijama. BKZ je prva institucija koja je dobila poziv za Svebošnjački sabor koji će se održati početkom aprila u Sarajevu, i tamo ćemo imati priliku da pokažemo za šta se sve to BKZ zalaže.“
Prilikom boravka u Sarajevu pokrenuta je inicijativa da se u Novom Pazaru osnuje Konzulat Bosne i Hercegovine kao i Bosanski kulturni centar koji bi bio spona BKZ i matice Bosne i Hercegovine.
Magistar Nusret Nicević je govorio o toku akcije upisa u posebne biračke spiskove koju aktivisti BKZ-a provode na teritoriji Sandžaka i naglasio je da je akcija uspješna, a u planu je i prikupljanje potpisa u Beogradu i u drugim gradovima Srbije gdje Bošnjaci žive u značajnom broju:
„Kod građana je u početku postojala dilema da li da se upišu ili ne. U ovom trenutku mogu reći da je odziv izuzetan. Radom naših aktivista uspijeli smo da popunimo veliki broj zahtjeva koje ćemo distribuirati prema lokalnim samoupravama kada za to dođe pravi trenutak. Zahtjev koji BKZ želi da uputi jeste da lokalne samouprave dnevno izvještavaju javnost o broju upisanih građana u posebne biračke spiskove kako bi se izbjegle dalje manipulacije i stvaranje prostora da ljudi budu u zabludi. BKZ je već otvorila kancelarije u svim opštinama u Sandžaku. U fazi je formiranje kancelarije u Istambulu, a u saradnji sa Zajednicom sandžačke dijaspore u Evropi u planu je otvaranje kancelarije i u Frankfurtu, tako da ćemo tamo gde Bošnjaci žive u značajnom broju pokušatida da damo značajne informacije u vezi sa upisom u posebni birački spisak.“
Samir Tandir se u svojem izlaganju osvrnuo na proslavu Dana Svetog Save i organizovanje Svetosavskih akademija u sandžačkim školama:
„Nigdje diskriminacija nad Bošnjacima nije tako izražena kao u prosvjetnom sistemu. samo ako pogledamo udžbenike vidjećemo na stotine rečenica koje apsolutno ne odgovaraju povjesnim činjenicama i koje pozivaju na netrpeljivost prema muslimanima ili diskriminišu Bošnjake. Događanja 27. januara jesu samo kulminacija nečega što se sprovodi tokom cijele školske godine. Za nas je apsolutno neprihvatljivo da se jedan vjerski obred, vjerska slava, uvodi u školski sistem sekularne države, i još da se primoravaju službenici i učenici Bošnjaci da učestvuju u tom vjerskom obredu. BKZ nema apsolutno ništa protiv toga da svaki čovjek u državi Srbiji sprovodi svoju vjeru na način na koji misli da je to najbolje za njega. Ali apsolutno je neprihvatljivo da se u jednoj sekularnoj državi građani prisiljavaju da učestvuju u nekom vjerskom obredu.“
Na novinarsko pitanje da li je formiranje BKZ uvod u formiranje političke partije sva trojica čelnika BKZ-a su to negirala i istakla da je BKZ institucija koja je formirana da bi generisala i promovisala kulturne vrijednosti Bošnjaka a doktor Redžović je po tom pitanju rekao:
„Političari i politika treba prema građanima da nastupaju u skaldu sa svojim programima. A kada je u pitanju BKZ ona nije apolitična, nego je nad politična, ili još bolje da kažem nad stranačka. ovo govorim na osnovu činjenica. Sama kultura jeste aktivnost cijelokupnog duhovnog i materijalnog stvaralaštva, tako da kultura nije ekskluzivno pravo da se njome bave samo određeni ljudi, nego je kultura jedan širi i opštiji pojam koji vodi brigu i o moralu, i o običajima, i o religiji a na kraju i o načinu ustrojstva određenih zajednica, u ovom slučaju od lokalne zajednice do zajednice naroda. Dakle nema bojazni, BKZ jeste samo artikulacija ovih težnji.“

Nermin Gicić